www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


OBILAZNICA OMIŠA

- Prijedlog korekcije trase ceste

Prijedlog izradili:  Ivan Vulić, dipl. ing. građ.; prof. dr. sc. Jure Radnić, dipl. ing. građ; prof. dr. sc. Duško                           Marušić, dipl. ing. građ.; Ljubo Križanac, dipl. ing. građ. i Petar Rodić, ing. građ.

 

[Pritisnite za uvećanu sliku!]

      

                          Sadržaj: 

1.

Tehnički opis

 

    1.1

Uvod

 

    1.2

Prijedlog korekcije trase ceste

 

1.3

Novi most preko Cetine

 

1.4

Usporedba usvojenog i predloženog rješenja

 

1.5

Upravni postupak, suglasnosti i dozvole

 

1.6

Zaključci

  

 

                         TEHNIČKI OPIS

1.1   Uvod

Obrazlagati potrebu izgradnje Obilaznice Omiša, kao segmenta izmještanja kompletne dionice državne ceste "D8" Stobreč – Omiš, je suvišno.

Važeće idejno rješenje Obilaznice Omiša izradio je IPZ d.o.o. Zagreb, a Studiju o utjecaju na okoliš IGH d.o.o. Zagreb.

Javna rasprava Studije o utjecaju na okoliš održana je i usvojena tijekom 2005. Primjedbe iz javne rasprave uglavnom su se odnosile na vođenje trase Obilaznice. Brojne od njih su zahtijevale uvođenje čvora "Omiš – zapad", sa spojnom cestom do križanja s JTC – om. Izrađivač Studije i predstavnik Investitora su iznijeli stav da predmet javne rasprave Studije nije vođenje trase. Navodno, trasa je rezultat planske dokumentacije i obavljenih kontakata na razini gradova i općina (usputno, bez stručnih mišljenja strukovnih udruga), te se ista treba smatrati konačnim rješenjem.

U međuvremenu je izrađen i usvojen prijedlog novog prostornog plana grada Omiša, koji nije niti naznačio ovaj gorući prometni problem grada.

Predmet ovog elaborata je prijedlog korekcije trase Obilaznice koju je izradio IPZ d.o.o. Zagreb, što omogućava višestruke značajne prednosti. To se prije svega odnosi na:

-       Uvođenje čvora "Omiš – centar",

-       Neposrednu vezu Obilaznice sa zaleđem Omiša i autocestom Zagreb – Split – Dubrovnik,

-       Pojednostavljenje izgradnje tunela kroz masive Komorjak i Omiška Dinara,

-       Pojednostavljenje izgradnje mosta preko Cetine i

-       Značajno skraćenje roka dovršetka čitave Obilaznice.

Korigirana trasa je u suglasju s prostornim planom i ne zahtjeva izmjenu usvojene Studije o utjecaju na okoliš. Ostale pojedinosti ukratko su opisane u nastavku.

1.2   Prijedlog korekcije trase ceste

Prema Studiji o utjecaju na okoliš, favorizirana je i usvojena tzv. "tunelska varijanta". Ovaj se prijedlog korekcije trase treba tretirati kao podvarijanta iste.

Predloženim rješenjem vođenja trase nisu dokinuti, niti su u koliziji postojeći projektirani spojevi i pristupne ceste na cijeloj dužini zahvata Stobreč – Omiš, s novoformiranim čvorom "Omiš – centar".

Izmjena postojeće trase počinje neposredno iza čvora "Dugi rat", tako da se nova trasa vodi sjevernije iznad regionalne vodospreme (trasa više nije u koliziji s vodovodnim raspletom).

U masiv "Babnjače" (Trorogog vrha) nova trasa ulazi zapadnije i na većoj visini od postojećeg portala (na koti 71,5 m). Tunel ide novim smjerom i dublje zadire u brdski masiv. Radijus zakrivljenosti ceste u tunelu je minimalan i iznosi 300 m. Izlazni portal tunela je na sjevernom dijelu masiva "Komorjak" (na koti 78,8 m). Dužina tunela je 1 450 m.

Zatim se trasa vodi padinom na visini 79-80 m i u dužini od oko 700 m do upornjaka mosta "Cetina". Prisilna točka kod odabira i vođenja trase padinom je istak u samom masivu kanjona, na kojem je moguće formirati plato za izgradnju mosta "Cetina". Platoa je na pogodnoj visini koja varira od 80 do 90 m nadmorske visine, dok je niveleta mosta u obje varijante na 75 do 85 m iznad razine mora. Nova lokacija mosta preko Cetine je oko pedesetak metara sjevernije od one iz Studije o utjecaju na okoliš. Iza mosta korigirana trasa se "vraća" na onu iz Studije o utjecaju na okoliš.

Spojna cesta za Omiš odvaja se od Obilaznice deniveliranim križanjem, na oko pola udaljenosti između izlaznog portala tunela "Komorjak" i upornjaka mosta "Cetina". Potom nastavlja istom padinom u suprotnom smjeru do križanja sa županijskom cestom ŽC 6165 na oko 65 m iznad razine mora.

Jedan krak županijske ceste ŽC 6165 nastavlja novom trasom istom padinom do Omiša. Trasa je u suglasju s prostornim planom. Kanjon savladava tunelom dužine 360 m, te paralelno s postojećom cestom i još jednim manjim tunelom dužine 50 m ostvaruje vezu s državnom cestom "D8". Vezu s centrom Omiša ostvaruje križanjem ispred mosta na desnoj obali rijeke Cetine.

Drugim krakom iste prometnice ŽC 6165 ostvaruje se veza sa zagorskim dijelom grada Omiša. U nastavku, preko županijske ceste ŽC 6142 dolazi se do buduće proizvodno – uslužne zone na predjelu  Kostanjske ljuti, a preko čvora "Blato n/C" na autocestu Zagreb – Split – Dubrovnik.

1.3   Novi most preko Cetine

U odnosu na usvojeno idejno rješenje mosta u okviru Studije o utjecaju na okoliš, novi most preko rijeke Cetine je na nešto sjevernijoj lokaciji i nadmorskoj visini od oko 80 m i kraći je za oko 10 do 20 m. Tlocrtna os mosta je u pravcu, a niveleta u jednostranom uzdužnom nagibu. Novo predloženo rješenje trase Obilaznice omogućava značajne prednosti glede izgradnje mosta i tunela s obje strane rijeke Cetine, odnosno značajno smanjuje njihovu cijenu.

Prema usvojenom rješenju vođenja trase ceste, most preko rijeke Cetine bio je lociran neposredno između dva tunela. Za realizaciju takvog rješenja, bilo bi nužno najprije u potpunosti probiti oba tunela, a tek potom bi se mogao započeti graditi most. Kod toga bi se oba tunela morala bušiti samo s jedne strane. Izrada betonske obloge u tunelima bila bi moguća tek nakon što se dovrši most (ili bi se u prvoj fazi moralo izvesti betonsku oblogu tunela, a tek potom započeti graditi most). U svakom slučaju, izgradnja mosta i tunela bila bi dugotrajna i skupa.

Predloženim rješenjem vođenja trase, izgradnja mosta nije limitirana izgradnjom tunela, jer je moguć pristup upornjaku mosta na desnoj obali rijeke preko prethodno probijene trase na sjevernim padinama brda "Komorjak".

Tunel na desnoj obali rijeke može se graditi s obje strane i nije vezan za most. Tunel na lijevoj obali rijeke treba probijati s jedne strane, ali se nakon izgradnje mosta obloga tunela može raditi s obje strane.

S obzirom na izuzetno lijepi prirodni okoliš i neposrednu blizinu grada, maksimalnu pažnju treba posvetiti oblikovanju mosta. Kako je moguć slobodan pristup k mostu s desne obale rijeke, ključnu prednost treba dati onim rješenjima mosta koja omogućavaju izgradnju čitavog rasponskog sklopa samo napredovanjem s desne obale rijeke, ne čekajući proboj tunela na lijevoj obali rijeke Cetine.

Predložena su četiri varijantna rješenja mosta, među kojima treba tražiti njegovo optimalno rješenje. Na bokovima mosta je visoka prozirna zaštita od vjetra i buke. Odvodnja kolnika je unutar sanduka mosta. Detaljniji projekt mosta moguć je tek nakon izrade detaljne geodetske podloge.

1.4   Usporedba usvojenog i predloženog rješenja

U odnosu na usvojeno rješenje iz Studije o utjecaju na okoliš, predloženo modificirano rješenje vođenja trase Obilaznice ima slijedeće prednosti:

-     Ostvaruje se optimalno korištenje svih prometnih tokova u vrlo složenim terenskim uvjetima.

-     Ostvaruje se najkraća moguća veza grada Omiša (kao najznačajnijeg regionalnog centra na cijeloj dužini prelaganja "D8") s Obilaznicom preko novog čvora "Omiš – centar".

-     Preko istog spoja moguća je veza cijelog područja "Poljičke rivijere" na zaleđe i na autocestu Zagreb – Split – Dubrovnik u čvoru "Blato n/C".

-     Pored tranzitnog prometa, preko predloženog raspleta odvijati će se vrlo značajan lokalni promet, što je vrlo bitno za grad Omiš.

-     Novo vođenje trase Obilaznice i izgradnja tunela na novoj lokaciji anulira potrebu izgradnje tunela na višim horizontima, predviđenog županijskim planom prometnica za vezu Obilaznice i autoceste.

-     Anuliranjem izgradnje još jednog tunela duljine oko 1 km i trase ceste duljine oko 6 km, štede se značajna sredstva i opravdavaju ponešto povećana ulaganja na Obilaznici.

-     U operativnom smislu, izgradnja Obilaznice je moguća s više napadnih mjesta i na više objekata. Tehnički i tehnološki zahtjevna trasa Obilaznice Omiša dužine 6,3 km može se po ovom rješenju podijeliti u dvije zasebne funkcijske cjeline, i to:

                                I.    od čvora "Dugi Rat" – do čvora "Omiš centar"

                                II.   od čvora "Omiš centar" – do čvora"Omiš istok"

-         Izgradnjom spojne ceste od Obilaznice do Omiša kroz kanjon Cetine i raskrižja na "D8" (prostornim planom predviđena su dva tunela dužine 360 m i 50 m), rekonstruira se najzahtjevniji segment ceste Omiš – Gata.

-         Novotrasirani tunel "Komorjak" više zadire u brdski masiv, pa se tijekom izgradnje smanjuje rizik od odvale stjenskih gromada prema gradu.

-         Tijekom uporabe moguće je vršiti intervencije na održavanju i u incidentnim situacijama u pojedinim segmentima Obilaznice, a da se ista uz regulaciju prometa može djelomično koristiti.

-         Izgradnja mosta preko rijeke Cetine je neusporedivo lakša jer mu je moguće izravno pristupiti sa strane upornjaka na desnoj obali rijeke.

-         Ukupno vrijeme građenja Obilaznice je znatno skraćeno, što donosi mnoge pozitivne efekte.

       -         Prema provedenim troškovnim analizama, predloženo korigirano vođenje trase ceste zahtjeva dodatna početna ulaganja              do oko 1 milion eura, ne računajući spojnu cestu od spoja "Omiš – centar" do Omiša. Ako se uračuna da novim rješenjem              otpada potreba tunela i nove trase za spoj Dugi Rat – županijska cesta ŽC 6142, za što su potrebna dodatna ulaganja od              preko 13 miliona eura, slijedi da se predloženim rješenjem dugoročno štedi najmanje 12 miliona eura.

      U odnosu na usvojeno rješenje, predloženo rješenje ima slijedeće nedostatke:

-     Ponešto nepovoljnija geometrija trase ceste na dijelu tunela "Komorjak".

-     Veća dužina trase za oko 800 m.

-     Veća dužina tunela za oko 200 m.

-     Povećana početna ulaganja do oko 1 milion eura.

Iz prethodno navedenog, očito je da predložena korigirana trasa Obilaznice Omiša ima više nedvojbenih prednosti. Istu treba usvojiti kao konačno rješenje i pobliže razraditi u daljnjim fazama izrade projektne dokumentacije.

1.5     Upravni postupak, suglasnosti i dozvole

Prema dostupnim informacijama, na cijelom potezu od Stobreča do Omiša izrađena je stručna podloga i podnesen zahtjev na ishođenje lokacijske dozvole. Studija o utjecaju na okoliš je prihvaćena. Kako se predložene izmjene nalaze u istom koridoru i nemaju dopunskog utjecaja na okoliš, nije potrebno vršiti obnovu postupka oko donošenja ili izmjene Studije.

Izmjena trase Obilaznice nema nikakvog utjecaja na produljenje roka realizacije, već izgradnju znatno ubrzava. Kod ishođenja dozvola za građenje, treba koristiti načelnu dozvolu za građenje          (za segment: spojna cesta od križanja "D8" u Dugom Ratu – čvor "Dugi Rat"; trasa i čvor "Dugi Rat" – ulazni portal tunela "Komorjak"; tunel "Komorjak"; tasa izlaznog portala tunela "Komorjak" – most "Cetina"; most "Cetina"; tunel "Borak"; čvor "Omiš istok"). Ona je potrebna kako bi se na vrijeme ishodila građevna dozvola za pojedine objekte, te skratilo vrijeme izgradnje čitave Obilaznice.

1.6     Zaključci

·        Predložena korigirana trasa Obilaznice Omiša ima niz značajnih prednosti u odnosu na postojeće rješenje.

·        Istu trebaju hitno razmotriti Hrvatske ceste i nadležno Ministarstvo. Vjeruje se da će mjerodavni ovaj prijedlog prihvatiti kao kvalitetno dugoročno rješenje prometnih problema grada Omiša i okolice, odnosno kao gospodarski opravdano rješenje od šireg  društvenog značaja.

·        Ukoliko se predložena korigirana trasa Obilaznice prihvati, potrebno je odmah dopuniti stručnu podlogu za ishođenje lokacijske dozvole.

·        Zbog složenosti izvođenja brojnih objekata (više tunela, most preko Cetine, vijadukata i sl.), što uvjetuje konfiguracija terena, Obilaznici Omiša treba dati prioritet u sklopu realizacije čitave prometnice Trogir – Split – Omiš.

·        Treba preispitati odluku da se na potezu Stobreč – Dugi Rat gradi brza cesta s dva odvojena kolnika. Smatramo dugoročno optimalnim izvedbu brze ceste s dva prometna traka i križanjima van razine, uz očuvanje koridora za eventualnu dogradnju drugog kolnika u budućnosti na potezu Stobreč – Omiš centar. Uštedom bi se, primjerice, odmah mogao realizirati nastavak predmetnog pravca od čvora "Omiš – istok" do Piska.

 

Split, 09. ožujka 2006.

Za dokument u "Microsoft Word" formatu pritisnite ovdje:

 

 

 

 

  Back to "Aktualnosti Omiša"                                                                 Top of page                                                                                     Back to "News"