www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


 Tedy Popovac

Zaslužni Omišanin (Resident with Merit)

 

inženjer brodogradnje/shipbuilding engineer

 

Nezaposleni genijalac

Čovjek koji je u splitskom brodogradilištu dobio otkaz kao tehnološki višak, kojeg su odbili i u riječkom “Viktoru Lencu” jer - nosi naočale, 31-godišnjak iz Omiša, inženjer brodogradnje koji već godinama samozatajno upija i otkriva sve tajne brodskih pogonskih mehanizama, najprije kroz fakultet, pa uz naprasno prekinuti rad u brodogradilištu, ali uvijek uz brojne faturete, te učeći od starih meštara, dobitnik Zlatne diplome za najbolju inovaciju Dalmacije, zlatnom medaljom međunarodne izložbe inovacija (IENA) u Nürnbergu nagrađeni inovator, sve je to naš sugovornik - Tedy Popovac.

KD: Ocjenjivački sud koji je činilo 16 stručnjaka iz osam država, ocijenilo je vaš izum pogona plovila pomoću kontrarotirajućih vijaka na jednoj pogonskoj osovini najzanimljivijim i najboljim. Recite nam nešto više o tome.

Pa, mislim da bez lažne skromnosti mogu reći da nitko osim mene još nije uspio postaviti rješenje da se na jednoj osovini dva vijka rotiraju u suprotnim smjerovima. Postoje, doduše, neka rješenja s jednom osovinom gdje se dva vijka rotiraju u istom smjeru, ali kontrarotirati vijke…

Oprostite na ovim tehničkim izrazima, no možda je najbolje da ukratko vašim čitateljima pojasnim o čemu se to zapravo u mom izumu radi.

Naime, svaki klasičan brod ima osovinski vod koji prolazi od motora kroz trup broda, izlazi vani i na čijem se kraju nalazi vijak ili “propela”. Ja sam uspio napraviti da se na toj jednoj osovini nalaze dva vijka koji se vrte u suprotnim smjerovima i da tako uz isti utrošak goriva “brže” guraju brod naprijed.


Izum je izazvao silno zanimanje u Nürnbergu, a i u Zagrebu. Štand na izložbi u Nürnbergu bio je svakodnevno opsjedan zainteresiranima koji su se raspitivali, a među njima je bilo i uvaženih predstavnika najpoznatijih svjetskih tvrtki. Spomenuti ću ovdje samo neke; šef razvojnog odjela Volvo Penti, švedanin sa 148 prijavljenih patenata za Volvo bio je iznenađen mojom idejom, a gospodin Lenard Brandt iz Propeluma, jedan od najvecih stručnjaka u branši, već nekoliko puta me je nazvao kući, zanimajući se za moj izum, pa tek Nizozemci…

KD: Kako vam je uopće sinula ideja koja je rezultirala ovim izumom? Kako je sve počelo?

Ja sam dosta praktično radio s ovim stvarima, pogonskim mehanizmima za brodove, brodskim i vanbrodskim motorima, a i stručno i teoretski sam također dobro “potkovan” - inženjer sam brodogradnje splitskog FESB-a - tako da mi se znajući za kontrarotirajuće probleme kod pogonskih mehanizama (problem prekreta, problem brtvljenja, nosivih ležajeva između dviju osovina… ) s vremenom javila ideja: je li moguće kontrarotirajuće vijke montirati na samo jednoj osovini?

Četiri godine sam potrošio na tehnološku razradu, a onda se posljednjih šest mjeseci radio prototip. Znao sam da koncept koji je kompliciran ne može proći, pa sam puno vremena posvetio osmišljavanju što jednostavnijeg i praktičnijeg rješenja. I zadovoljan sam. Jedna od bitnih prednosti rješenja je što izum ima malo rotirajućih dijelova, tako da ga se može takoreći u sat vremena sastaviti i rastaviti do detalja.

KD: Na kakvim ga je brodovima moguće primijeniti?

Primjena je moguća na brodovima od 6 do 300 metara. Moguće ga je ugraditi na svaki brod koji ima osovinski vod, samo treba znati kolika mu je ulazna snaga na osnovu koje se radi proračun za pogon s kontrarotirajućim vijcima.

KD: Kakav je status izuma sada i kakvi su vam daljnji planovi? Kad možemo očekivati da će se izum početi primjenjivati?

Naravno da imam planove s ovim izumom. Ja i moj prijatelj i partner, Joško Stella, koji je na sebe preuzeo svu poslove oko e-mail kontakata, kompjutera, logistike, putovanja i ostalog, trenutno čekamo da se riješe sve pravne stvari s zaštićivanjem tj. patentiranjem izuma u Europi i svijetu, a to je jedna dugotrajna i financijski poprilično skupa procedura.

Mi smo prijavili naš izum Europskom patentnom zavodu, koji će utvrditi da li je to jedinstveni izum u svijetu i shodno tome zaštititi ga odgovarajućim pravnim aktima. Po zadnjim informacijama kojima raspolažemo, postupak je u tijeku i mogu vam zasad reći da samo dva patenta na svijetu imaju nekih ali samo dodirnih točaka sa našim. Dakle, ovaj izum je definitivno nešto novo, no naravno, trebamo pričekati na potvrdu patentnog zavoda.

Tek nakon toga slijede nam ozbiljni pregovori sa zainteresiranim velikim svjetskim kompanijama o opsežnom testiranju prototipa izuma i dobivanju svih relevantnih karakteristika na tim ispitivanjima. Te karakteristike će tek utvrditi koliko sve to valja, a kako stvari stoje, nema razloga da ne bude dobro, ekonomično (očekujemo oko 20% veći potisak uz isti utrošak goriva) i što je nadasve važno - pouzdano.

Ako bi se pokazali dobri rezultati na testiranju prototipa, to bi bio jedan totalni preokret u pogonu brodova. Moglo bi doći i do totalnog preokreta na tržištu. Jer ova pogonska jedinica se može relativno jeftino napraviti. No, naravno, tek nakon provedenih ispitivanja i dobivenih rezultata mi ćemo moći reći imamo li tako nešto.

KD: Zašto umjesto uključivanja stranih velikih kompanija ne krenete sami, ili u suradnji sa nekom hrvatskom firmom, u postupak testiranja i eventualne proizvodnje? Zašto vaš izum, nakon svih ovih pozitivnih reakcija iz zemlje i svijeta ne bi postao, recimo “novi Summamed”, novi hrvatski proizvod koji će osvojiti svijet?

Uhh, moralo bi se puno toga poklopiti. Ja i moj partner smo nezaposleni. Zaštita patenta je skupa, no sama testiranja na recimo “Brodarskom institutu” u Zagrebu su preskupa da mi bi to sami uspjeli financirati. Imamo neke ponude iz nadležnog ministarstva koje će nam pokušati sniziti cijenu testiranja, no čak i tako nam je preskupo.

Možda je trenutno najrealnija opcija uključiti neku veliku stranu zainteresiranu kompaniju, naravno, nakon obavljenih pregovora, koja ima dovoljno i financijskih i ljudskih resursa - stručnjaka, a koja može puno lakše i pokrenuti eventualnu proizvodnju za svjetsko tržište, ako sve prođe u redu.

Naravno da imamo i drugih planova u rukavu, pa i onih za samostalnu proizvodnju u Hrvatskoj, no daleko je do toga, znaš i sam kakva je poduzetnička situacija u zemlji… Treba biti realan. Kao što rekoh, puno bi se toga moralo poklopiti. No ako se nitko iz svijeta ne zainteresira za ovo, nastojat ćemo ipak nekako pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj. Ima ovdje dosta stručnih ljudi i nekoliko firmi koje već sad mogu “uskočiti” u realizaciju ovog projekta, ne samo za hrvatsko nego i za veliko svjetsko tržište.

KD: Vi ste još formalno nezaposlen. Što iz vašeg iskustva možete poručiti mladim i nezaposlenima čitateljima KD?

Moj prijatelj Joško i ja smo oba radili. On u jednoj (dućkoj) privatnoj firmi, ja u projektnom uredu u splitskom “škveru”. Obojica smo dobili otkaze. Neću sad širiti pesimizam, ali od sedam godina, od kada sam diplomirao, pet i po godina staža imam na Zavodu za zapošljavanje! I ovaj moj izum… Ma može on biti i ovo i ono, na za sada on mi je prvenstveno šansa da dobijem posao u struci!

Da, otišao bih vani, gdje se znanje više cijeni, kad već ne mogu dobiti posao ovdje, i radeći za neku kompaniju iz ove moje branše nastojao u nekoliko godina naučiti što više, te se potom vratiti, i ovdje, u Omišu, napraviti nešto. Sam ili u suradnji.

Eto sad ispada da sam napravio ovaj izum samo zato da pokušam nekome dokazati da ja nešto znam! Nadam se da će vaši mladi i nezaposleni čitatelji imati više sreće od mene i mog prijatelja i da će naići na poslodavce koji će prvenstveno cijeniti rad i znanje.

Uostalom, zapitajmo se svi još jednom, zar nismo, kao što to poslovica kaže, sami kovači svoje sreće?

 

Piše: Mladen Banović  

 

Objavljeno: 22. ožujak 2004. /Originalni razgovor prenesen iz "Kronike Duća"/  
IZVOR: "Dugi Rat Online!"

 

 

     Back                                                                                                         Top of page