www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


Jedrenjak legendarnih Omiških gusara se izgrađuje u njihovom gnijezdu!

(Omiška Strijela - "Sagitta di Almissa" - "Almissa Arrow")

- Omiški brodograditelji u pripremi za posao tisućljeća...

 

"Sagitta di Almissa" (Omiška Strijela)  /Ship model by Mirko Peričić/

 

Brodogradilište "Loger" prilikom porinuća Dubrovačkog Galijuna             24. kolovoz, 2005.

 

Strpljenja molimo...

 

Prvo da se stiša sva pompa povodom završetka posla stoljeća: 

"Tirena" - Galijun Dubrovačke Republike

 

 

U međuvremenu pročitajte sažetu povijest omiških gusara...

 

 

Pečat omiškog kneza Nikole Kačića, iz XIII. stoljeća

 

U srednjem vijeku tokom XII. i XIII. stoljeća gradom su vladali knezovi Kačići koji su bili na čelu omiških gusara. Omiški gusari su vodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrsan kraj moći knezova Kačica i njihove vladavine u gradu Omišu. 

 

Tvrđava Starigrad (Fortica)

 

Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica). S Peovice može se vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine. Za gusarenje, to je bilo veoma važno, glede se sa jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i moru. 

 

Omiška strijela - omiški gusarski brod, XII. stoljeće

Maketa broda, rad Mirka Peričića

 

Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela je bila plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost a isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) se nije vidio glede je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi ih pokušali slijediti. Na lijevoj obali rijeke Cetine bila je izgrađena i mala tvrđava (Gomilica), koja je sasvim porušena, a čija se uloga povezuje s Mostinom. 

Nakon Kačića, gospodari Omiša izmjenjuju se, a gusarstvo, premda jos uvijek djelatno, više nikada neće biti tako uspješno kao za njihove vladavine. XIV. stoljeće bilo je obilježeno vladavinom bribirskih knezova Šubića nad gradom. Nakon Šubića gradom vladaju: braća Horvat, koji su bili pod zaštitom bosanskog kralja Trvtka I.; bosanski velmoža Hrvoje Vukčić Hrvatinić; Ban Ivaniš Nepilić; obitelj Matka Talovca, koja vlast nad gradom dobiva od kralja Zigmunda, te bosanski vojvoda Stjepan Kosača.

 

 

 

 

Abordaž - napad s provom

piše: Srećko LORGER

Kraj 12. i prva polovica 13. stoljeća razdoblje je najintenzivnijeg omiškog gusarenja. U dokumentima omiško se brodovlje naziva općim imenom lignus, galea, navis, ali sve češće i sagittae (strijela). Potvrdu da grade i posjeduju takvu vrstu "opasnih brodova" možemo naći u izvještaju sa sastanka održanog 22. studenog 1238. godine između Dubrovčana i Omišana, gdje je predmet spora sagitta koja je opljačkala dubrovačku lađu.

Berislav Visković u djelu Omiška strijela (Split, 2001.) ističe odredbu mirovnog ugovora iz 1245. godine između Dubrovčana i Omišana po kojoj se ovi potonji obvezuju da će njihovi brodovi prilaziti dubrovačkim samo krmom (Et ubicumcue inuenerimus lignum de Ragusio, ueniam ad illos cum pupis et accipere ab eis queumous voluerint). Tridesetak godina kasnije, 1274. godine, u ugovor između Mlečana i Omišana također je ušla odredba da se omiški brodovi ne smiju mletačkim približavati pramcem, već samo krmom (Et si cum uerbo illorum de ligno uel lignis venient, nisi cum puppe im antea).
Zašto je uopće bilo zabranjeno približavanje, dakle pristajanje, pramcem?

Sagitta (strijela) bio je tip broda dugog i vitkog oblika "s pramcem čiji se vrh najčešće završavao u obliku šiljastog kljuna". I na slikama iz crkvice sv. Luke u Donjem Humcu uočljiv je kljun ili rilo (grč. embolon, lat. rostrum), karakterističan i za antičke ratne brodove. Najvjerojatnije je da je zbog te svoje linije, što podsjeća na laku (vitku) galiju (galea sottile), te velika manevarska svojstva, i dobio naziv sagita, saetta, što u potpunosti odgovara pojmu - strijela. Na bračkim crtežima također se mogu nazreti ostaci nekadašnjeg "abordažnog mosta" (manus ferrata, corvus), koje su imale onodobne galije u obliku "rembate" (rambata), preko kojega je gusarska posada preskakala na protivnikov brod pa se borba nastavljala na "kopneni način". Otud talijanski izraz abordaggio ili arrembaggio (arrembare - navaliti, nahrupiti na zakvačen brod).

Omišani su, dakle, napadali "abordažem s pramca"! Napadno je sredstvo bila prova sa šiljastim kljunom od željeza ili drva. Kljun (rilo) je istodobno služilo za probijanje bokova i kao most za uskakanje ("skočnica" ili "skakalo") na protivnički brod. To je zasigurno bio razlog što u ugovorima Omišana s Dubrovnikom (1245.) i Mlecima (1274.) izrijekom stoji kako se od omiškog brodovlja traži da se približava "krmom, a ne pramcem". Time se, svakako, u neposrednom susretu željelo već u startu paralizirati borbenu prednost omiških brodova.

Jadransku gusarsku epopeju kasnije nastavljaju poznati senjski uskoci koji također rabe "kljun" ili "skočnicu". Veliki povjesničar Mediterana Fernand Braudel (Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., Zagreb, 1998.) piše:
Uostalom, što učiniti protiv njihovih sićušnih barki na vesla koje plove velikom brzinom, a tako su lagane da plove i prolaze i najplićim otočkim kanalima kamo ih galije ne mogu pratiti, a da se ne izlože opasnosti da probiju trup?... Lakše bi bilo, kaže jedan mletački senator, rukom pticama zabraniti zračni put nego uskočkim galijama morski put.

 
Objavljeno: 1. prosinca 2004.    
IZVOR: "Slobodna Dalmacija"

 

     Back to "News"                                                                                    Top of page