www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


 Biserka Cvejić (Katušić)

Operna pjevačica (primadona)

Zaslužna Omišanka (Resident of Merit)

 

Biserka Cvejić - Mezzosopran

Rođena: 23. studenoga 1923. u Krilu Jesenice, pokraj Omiša

"Laureate of the French Legion of Honor in 2001"

 

Nakon ostvarenih 77 mezzosopranskih uloga u blizu 1.800 predstava na scenama širom svijeta i iznimno uspješnog pedagoškog rada Biserka Cvejić je u Zagrebu, u srijedu, 31. ožujka 2004. obilježila 55 godina umjetničkog rada. Biserka Cvejić bila je pravi verdijanski mezzosopran, a istodobno je s profinjenim osjećajem za stil i savršenim vladanjem jezikom izvanredno tumačila i francuske operne likove. Od 1961. redovito je gostovala u Metropolitanu, koji je bio pozornica njezinih najvećih uspjeha i priznanja. Pjevala je u Scali, Areni u Veroni, napuljskom San Carlu, Covent Gardenu, Boljšoj teatru u Moskvi, Teatru Colon u Buenos Airesu, Tokiju.

Biserka Cvejić (r. Katušić) rođena je u Krilu Jesenice pokraj Splita 23. studenoga 1923. Djetinjstvo je provela u Belgiji, pjevanje je učila na beogradskoj Muzičkoj akademiji, debitirala je 1950, od 1951. do 1961. bila je članica Beogradske opere. Godine 1961. stupila je u angažman u Bečku državnu operu u kojoj je ostvarila 25 uloga i oko 370 nastupa te dobila naslov komorne pjevačice. Istodobno je od 1975. do 1978, kada se povukla sa scene, bila i članica Zagrebačke opere, u kojoj je ostvarila antologijske kreacije Verdijevih Amneris, Azucene i Eboli u Don Carlosu, i Bizetove Carmen. Pjevala je lijepim ujednačenim snažnim i toplim glasom sigurnih visina, s vrhunskom muzikalnošću i izrazitim osjećajem za glazbenu i scensku karakterizaciju. S posebnim je uspjehom pjevala i Charlottu u Wertheru, Preziosillu u Moći sudbine, Dalilu, Princezu u Cileinoj Adriani Lecouvreur i Giuliettu u Hoffmannovim pričama. Glas joj je zabilježen na nekoliko studijskih i živih snimaka cjelovitih opera. Za svoj umjetnički rad, 2001. godine, dobila je najviše francusko odličje - orden Legije časti.

Tekst: Marija Barbieri

Izvor: "Matica hrvatska"

 

Umjetnost Biserke Cvejić

Umjetnost Biserke Cvejić temelji se na inventivnoj sintezi vokalne tehnike u punoj funkciji interpretativne snage vokalne i psihološke odrednice tumačenoga lika. Time se u cijelom bogatom opernom opusu profilira galerija protagonista glazbenih drama, koje je snagom svoje osobnosti, pune emocionalnih naboja, Biserka Cvejić uznosila na najviše razine glazbenih scensko-umjetničkih dostignuća. Sve se to odvijalo na najvećim domaćim i inozemnim scenama, tijekom intenzivnih četrdeset godina aktivnog i dinamičnog kreativnog života u svijetu operne umjetnosti.

Rođena u Krilu Jesenice, blizu Splita, Biserka Katušić, u dobi od dvije godine, s roditeljima Ivkom (rođenom Trgo) i Stipom Katušićem1 odlazi u Belgiju, gdje blizu Ličgea živi i odrasta u teškim prilikama hrvatskih ekonomskih emigranata.

Susret s pjevačkim zborom Ivo Lola Ribar, koji je 1946. gostovao u Belgiji, bio je presudan za Biserkin povratak u domovinu. Djevojka stiže u Zagreb pa odlazi u Beograd i pristupa zboru, a ubrzo je usmjeravaju na studij pjevanja. Istaknuti operni umjetnik i pedagog Josip Rijavec prima Biserku u svoju klasu, i kao nadarena djevojka posebno kvalitetnog glasa ubrzano napreduje, pa već 1950. debitira na opernoj sceni.

Mezzosopran Biserke Cvejić prepoznaje se kao vrijednost stožernog značenja za junakinje Verdijeva opusa, pa se počinju nizati kreacije Preziosilla, Ulrica, Azucena, Amneris, Eboli, zatim Bizetova Carmen, Saint-Saënsova Dalila, Massenetova Charlotta i Dulcineja, Offenbachova Giulietta,Cilleina Princeza de Bouillon iz francuskoga repertoara, Borodinova Končakovna, Musorskoga Marfa i Marina u ruskom opusu, te Wagnerova Brangania, Brünhilda, Fricka,  ... i niz drugih.

Početkom listopada 1959. godine Biserka Cvejić debitirala je u bečkoj Staatsoperi kao Amneris i na toj slavnoj sceni ostala punih dvadeset godina, do kraja 1979., postavši Kammersängerin/komornom pjevačicom.

U Metroplitan operi u New Yorku, Biserka je debitirala 14. travnja 1961. i utjecajno nastupala punih sedam sezona, uključujući veliki gala-koncert oproštaja sa zdanjem staroga Meta, u kojemu je velika Opera živjela od 22. 10. 1883. do 16. 4. 1966. godine. Otvorenje novoga Metropolitana u Lincoln-centru započinje naručenim projektom, operom Samuela Barbera Antonije i Kleopatra 16. 9. 1966., a već 22. 9. 1966. Met se vraća tradicionalnom velikom repertoaru, pa se izvodi Ponchiellijeva Gioconda, s Renatom Tebaldi i Biserkom Cvejić te Francom Corellijem u glavnim ulogama.

Covent Garden i Biserkina Amneris s Galinom Višnjevskom, u Scali je Dalila, u Moskvi i Petrogradu je Carmen i Marina, u Rimu i Napulju je Fricka i Azucena, u Buenos Airesu je Carmen i Ulrica, u Tokyju je Eboli ..... scene s Biserkinim kreacijama podižu auditorije na noge. Carmen sa zagrebačkom Operom u Berlinu 1964. donosi na kraju izvedbe aplauz koji u varijaciji ovacija traje 35 minuta, gotovo petinu vremena izvedbe djela.

Ostvarene kreacije Biserka, tek dan-dva iza Beča, Rima, Milana ili Pariza, uvijek sviježe i snažno donosi zagrebačkoj publici, pa opet s njima diljem svijeta.

Od 24. ožujka 1956. godine kad je kao Charlotta u Wertheru debitirala u Zagrebu, Biserka Cvejić pjeva svoju Eboli 23. ožujka 1962., 25. ožujka i 1. travnja 1962. predstavlja Zagrebu svoju Carmen, 17. prosinca 1963. je Azucena, a 11. ožujka 1966. je prvi put Amneris na zagrebačkoj sceni. Od tada je na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u mnogo prigoda, koje su uvijek značile svečanost operne umjetnosti, kao i 1971. kada je kreirala Lauru u Giocondi, uz obilježavanje stogodišnjice Opere Hrvatskoga narodnog kazališta.

U siječnju 1980., Biserka se oprostila od operne scene i započela vrlo plodonosnim vokalno-pedagoškim radom, koji traje do danas.

Sa suprugom, prof. dr. sc. Duškom Cvejićem, otorinolaringologom, fonijatrom, Biserka pripremila je veliku knjigu, namijenjenu vokalnim pedagozima i pjevačima, Umjetnost pjevanja, a primjerak darovala knjižnici zagrebačke Muzičke akademije.

Biserkine kreacije u Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli, obilježile su antologijska dostignuća, pa je prigoda susreta s umjetnicom uz njezinu životnu obljetnicu, osamdeseti rođendan, u Zagrebu 31. ožujka 2004.; uz veliki projekt Opere Hrvatskoga narodnog kazališta, Verdijev Don Carlos, opet svečanost Thaliae u hramu.

 

Tekst: dr.sc. Slobodan Elezović

Izvor: "Hrvatsko Narodno Kazalište"

 

1- Stipe Katušić, rođen u Smolonju kraj Omiša

 

 

     Back                                                                                                          Top of page