www.almissa.com

Omiš, Croatia

 

- Site map

- Picture Gallery

- Video Gallery

- Information

- History

- Arts, Culture &...

- People

- News

- Chat Room

- Curiosity

- Search

- Links

- Guestbook

- WEB Statistics

- Send E-Card!

- What's new?

 

Contact Us!

© 2003-2008 www.almissa.com. All rights reserved.


Alojz Majetić

Počasni građani Grada Omiša/Honorary residents of the City of Omiš

 

"Sagitta di Almissa" (Omiška Strijela)  /Ship model by Mirko Peričić/

 

ALOJZ MAJETIĆ (Rijeka, 1938.), pjesnik, prozaik i dramski pisac, prvu je svoju knjigu, zbirku pjesama Dijete s brkovima (1956.), objavio još kao tinejdžer. Već tim prvijencem najavio je tematske preokupacije i jezično-stilske osobine što će karakterizirati glavninu njegova budućega opusa, podjednako pjesničkog kao i proznog: izvođenje na književnu scenu senzibiliteta novoga naraštaja, urbane mladeži koja će, unatoč zatvorenosti i represivnosti tadašnjega režima, korespondirati sa sličnim mentalitetom svojih vršnjaka u svijetu (bitnici i hipiji), te uvođenje inovativnih postupaka u samu gradnju književnoga djela.

Punom snagom status predvodnika druge hrvatske poslijeratne književne generacije, koja je"naslijedila"znameniti naraštaj"prvih egzistencijalista"okupljenih oko časopisa Krugovi (s proznim prvacima Slobodanom Novakom i Antunom Šoljanom), Alojz Majetić potvrđuje svojim prvim romanom Čangi.

Osim u tom reprezentativnom romanu hrvatske"proze u trapericama", Majetić je i u svom pjesničkom djelu uspješan, uzbudljiv i mladenački otvoren zagovornik nesputana duha i eksperimentalnih traganja za novim izražajnim mogućnostima. Zbirka pjesama Otimam, objavljena iste, 1963. godine, kao i Čangi, imala je i sličnu sudbinu: bila je zabranjena! Duh totalitarnoga sustava nije, dakako, mogao drukčije nego zazornim shvaćati pjesnički glas koji je autentično progovarao o preokupacijama vlastita naraštaja, šireći i u poeziji tematske obzore (opet izrazit erotizam) i stilske varijacije (opet uporaba slenga i poigravanje jezikom i smislom). Majetić je i u kasnijim svojim stihovima, od kojih su ponajbolji odabrani u knjizi Daljinsko upravljanje (2002.), skladno spajao senzibilitet modernoga doba, nove poetičke postupke, s plodonosnim preispitivanjem poetske tradicije hrvatskoga (napose starog dubrovačkog) i svjetskoga pjesništva. Kritika ga je s mnogo pokrića već nazvala"klasikom moderniteta".

S uspjehom se obraćao i najmlađem čitateljstvu, najprije povijesnim romanom Omiški gusari (1981.), a zatim i romanom iz suvremenoga života mladih Glavata priča (1986.). U posljednjih tridesetak godina objavio je na radiju i televiziji i desetak dramskih tekstova, među kojima su najpoznatiji Kamo brzaš stari (1971.), Škola za frajere (1973.), Šuplja kuća (1975.), Kuća u srcu zemljina sna (1994.), Sjećanje na zavičaj (1995.) i Zvona za ptice (1995.).

 

Izvor: "Večernji list" - Bilješka o piscu

 

 

     Back                                                                                                          Top of page